KUPEK

by Dejan Kozul

KUPEK – Kulturno um(j)etnički program edukativnog karaktera

Jugoslavija je mrtva, barem onakva kakvu smo poznavali.

Ostao je prostor nesrećne konstrukcije i još nesrećnije istorije. Zovu ga Zapadni Balkan, ili region, a na tom prostoru čak i u najcrnje dane odvijao se paralelni život isprepleten zajedničkim jezikom i zajedničkim kulturnim obrascima.

KUPEK je emisija za jugofuturiste, za one koje nerviraju g ... 

 ...  Read more

Podcast episodes

  • Season 13

  • Furam feminizam, priručnik za sve

    Explicit

    Furam feminizam, priručnik za sve

    Explicit

    Na koricama knjige stoji: “Priručnik za d(j)evojčice, a, što da ne i za d(j)ečake. U njoj Likica priča o svojoj prvoj menstruaciji, ili ako volite o “onim danima”, priča o zaljubljivanju, o prvim grudnjacima, o tetki lezbejki, o ženama koje su utirale put drugim ženama da danas budu jednako vrijedne i važne naučnice, sportašice, muzičarke, astronautkinje, pa i domaćice jer i to je posao koji mnogi podrazumijevamo da će biti obavljen, kao i da će ga obaviti žene. Ali put još nije završen, niti će ikad biti jer na njemu stoji patrijarhat kao prepreka. Jedna knjiga, uglavnom tajnim kanalima, pronalazi pukotine. Krenula je od Sarajeva, došla do Beograda i, konačno, i do Zagreba. Ona se zove “Furam feminizam” i u ovom 360. K.U.P.E.K. -u o njoj pričamo sa Lamijom Begagić, koja je zajedno sa Marinom Veličković, autorka knjige, te sa Anom Grmušom Pejović, koja je knjigu prilagodila običajima sa druge strane Drine. Ovo je, prije svega, knjiga za roditelje.

  • Zemljopisi, umjetnost granica

    Zemljopisi, umjetnost granica

    Teško da postoji bolje mjesto za priču o umjetnosti i granicama od grada koji se na granicama nalazi, kako onim fizičkim, tako i onim kulturološkim. Bijeljina živi život omeđen granicama, ali gore od tih granica su one koje su ljudi spremni sami sebi u glavama zacrtavati, bile one omeđene nacijom, religijom, polom, seksualnošću. Bijeljina se tu možda tek neznanto razlikuje od drugih gradova u BiH, ali i van BiH i opći zaključak bi mogao biti da je stanje loše i nikakvo. Ali to ne znači da nije popravljivo. Shvatila je to omanja ekipa iz Bijeljine koja se odlučila na subverzivni iskorak ka spaljivanju tih barijera u glavama. Odlučili su se da kulturu vrate u kafanu, odnosno u lokalni pub gdje krajem svakog mjeseca predstavljaju kulturu jedne zemlje kroz muziku, film i književnost, da bi na kraju te knjige poklonili lokalnoj biblioteci. I tako su Bijeljinu otvorili čitavom svijetu, a i svijet Bijeljini i samo nebo je granica. Ako i to jer za Zemljopise granice nema, baš kao ni za umjetnost, a ni za K.U.P.E.K. u kom slušamo Jelenu Medan, koja je Zemljopise osmislila.

  • Jal’ Balkanski, jal’ Bosanski leptir

    Jal’ Balkanski, jal’ Bosanski leptir

    Pravilo dugog života na Balkanu glasi: „Ne ističi se, ne diži buku. Pravi se da ne postojiš“. Ako nečim iskočiš postoji opasnost da ti poremete mir, a samim tim i život. Upravo to je bio recept za dugovječan život Balkanskog planinskog mrazovca, noćnog leptira, kog mnogi zovu i bosanskim jer postoje dokazi da je viđen samo na bh. planinama. Nakon što je skoro pa 100 godina bio otpisan jedna ekspedicija ga je pronašla na Vlašiću. I ne pokušavamo sad da uperimo svjetla na njihovo stanište, već samo da ukažemo na opasnost od stvarnog nestajanja, kako Mrazovca, tako i onih najslabijih karika u našem društvu. U 358. KUPEK-u slušamo Dejana Kulijera, etnomologa (Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine), koji je bio u ekspediciji koja je pronašla Mrazovca i kolegu sa BH Radija, Amira Sužnja.

  • Stari Dedduh od stare škole rapa

    Stari Dedduh od stare škole rapa

    Kad je Rambo Amadeus zaguslao u osvit zadnjih jugoslovenskih dana, te zapjevao o Balkan Boyu, intelektualcu, činjenica znalcu te pozvao na betonizaciju teško da je zamišljao da će ta betonizacija izgledati onako kako su, više od 30 godina poslije, kroz pjesmu, „Glavni investitor“ odrepali Who See. Da li je Rambo pripremio teren za devastaciju i betonizaciju, nismo sigurni, ali smo sigurni da je pripremio teren za pet albuma Who See, od kojih je posljednji „Kako jeste i kako je moglo“ izašao prije kog mjeseca, a o kom nam u ovom rođendanskom KUPEK idanju priča dobri stari Dejan Dedović Dedduh. Ali nije Rambo jedini. I u ovom KUPEK-u je ćakula o tome.

  • Umjetnost je borba (za život)

    Umjetnost je borba (za život)

    U društvu u kom je umjetnost, posebno ona koja uznemirava, odnosno ona koja je ujedno i najjača politička opcija, ne samo marginalizirana, već i omalovažena i poistovjećena sa neradom, jer umjetnost nije rad, preživljavanje je umjetnost, a umjetnost je borba. Možemo joj dati prefiks "nezavisna", iako se to valjda podrazumijeva, a ako se to podrazumijeva onda se valjda podrazumijeva i da je podrška minimalna ili nikakva o čemu nam u 356. K.U.P.E.K. -u pričaju Mirjana Dragosavljević i Marko Pejović, ispred Asocijacija NKSS. #slusajKUPEK