"Svako prisjećanje iznova gradi našu prošlost" nudi fascinantno istraživanje o tome kako ljudski mozak stvara, mijenja i briše sjećanja.
Zamislite crvenu jabuku: neki ljudi je vide živopisno, drugi tek naslućuju, a neki ne stvaraju nikakvu sliku. Epizoda otvara pitanje afantazije i pokazuje koliko se naši unutrašnji svjetovi mogu razlikovati.
Dok spavamo, mozak ne gasi svjetla: obrađuje iskustva, mijenja ritam aktivnosti i možda priprema teren za učenje i pamćenje. Ovo je istraživanje noćnog rada uma, snova i granice između budnosti i sna.
Nekada je kilogram bio doslovno jedan metalni predmet čuvan blizu Pariza. Epizoda prati kako je taj fizički artefakt zamijenjen definicijom zasnovanom na univerzalnoj konstanti prirode — i zašto je to važno za sve što mjerimo.
Pobjeda obično znači oslobođenje, ali ponekad iza nje dolaze krivnja, pritisak, osveta ili gubitak. Epizoda ispituje kako trijumf može promijeniti značenje uspjeha i za pobjednike i za poražene.
Potraga za „nultim pacijentom“ daje epidemiji lice i početak, ali stvarna priča o zarazi rijetko je tako jednostavna. Epizoda prati naučnu vrijednost, ali i opasnost, potrebe da složenu mrežu prenosa svedemo na jednu osobu.
Da je svemir nakon Velikog praska bio savršeno uravnotežen, materija i antimaterija bi se međusobno poništile. Epizoda istražuje malu asimetriju zbog koje su ostale zvijezde, planete i mi.
Ljudi, naročito žene, žive mnogo duže od reproduktivnog perioda. Epizoda razmatra evolucijske teorije — od pomoći unucima do uloge znanja i brige u opstanku zajednice.
Dodir izgleda jednostavno, ali na nivou atoma on je rezultat snažnih elektromagnetnih sila i kvantnih pravila. Epizoda pretvara svakodnevno stiskanje ruke u pitanje o tome šta zapravo znači „čvrsto“.
Ljudski glas nije nastao iz ničega: njegovi fizički temelji sežu duboko u evolucijsku prošlost kičmenjaka. Priča prati kako su strukture koje su nekad služile disanju i protoku vode postale instrument govora, pjesme i jezika.