Istražujemo duboku, psihološku i emocionalnu privlačnost koju igre i sport imaju nad nama. Kroz lične priče – poput one o djetinjstvu i snovima Stephena Dubnera o njegovom sportskom heroju – te analize razvojne psihologinje Alison Gopnik o dječijoj igri, epizoda objašnjava zašto nam jednostavne utakmice mogu djelovati kao pitanje života i smrti. Također se istražuje dinamika pravila i kreativnosti kroz koncept "knjige" (engl. the book) u šahu i dami, fokusirajući se na trenutke kada igra prelazi u neistraženi prostor noviteta koji se nikada prije nije dogodio u historiji svemira. Konačno, epizoda analizira našu urođenu potrebu za pričama i autsajderima (engl. underdogs) kroz psihološke studije i debatu s Malcolmom Gladwellom, koji objašnjava zašto on uvijek navija isključivo za favorite. Ova epizoda nudi predivan uvid u to kako su igre zapravo ogledalo ljudske borbe, emocija i društva.
Pratimo fascinantnu i bizarnu potragu za mozgom Alberta Einsteina. Priča počinje 1978. godine kada novinar Steven Levy uspijeva ući u trag dr. Thomasu Harveyju, patologu koji je 1955. godine, bez odobrenja porodice, uzeo Einsteinov mozak tokom obdukcije i čuvao ga decenijama. Kroz razgovore s neurolozima i istoričarima, epizoda istražuje pokušaje naučnika da kroz anatomiju – poput gustoće neurona, broja glijalnih ćelija ili specifičnosti parijetalnog režnja – pronađu biološki izvor njegovog genija. Pored biologije, epizoda analizira i uticaj vanjskih faktora na razvoj Teorije relativnosti, uključujući tehnološke promjene tog vremena, naučnu fantastiku koju je čitao kao dječak, filozofiju Davida Humea te podršku njegove prve supruge, Mileve Marić.
Od posjete ruralnom „Muzeju svakodnevnog života“ u Vermontu i komične filozofske borbe s cijeđenjem posljednje kapi iz tube paste za zube, pa sve do neobičnog, emotivnog putovanja jednog čovjeka s običnim krompirom i tople umjetničke posvete režiserke Agnès Varde naboranom i nesavršenom povrću, nudimo dirljivu meditaciju o ljudskoj stvarnosti. Epizoda nas na topao i upečatljiv način poziva da usporimo i pronađemo duboko značenje, ljepotu i utjehu u stvarima koje najčešće previđamo.
Priča započinje tajnom misijom CIA-e iz kasnih 1960-ih pod nazivom Projekat Azorian, čiji je cilj bio izvlačenje potonule sovjetske nuklearne podmornice K-129 s dna okeana uz pomoć džinovske kandže i lažne priče o istraživanju podmorja koju je sponzorisao milijarder Howard Hughes. Kada su novinari 1975. godine počeli otkrivati detalje ove misije, pravnici CIA-e su osmislili ovaj odgovor kako bi zaštitili državne tajne, a da pritom ne prekrše zakon ili direktno lažu javnost.
Istražujemo duboki uticaj slučajnosti, sreće i vjerojatnoće na naš svakodnevni život. Kroz tri fascinantne priče—nevjerovatnu podudarnost dvije desetogodišnje djevojčice sa istim imenom Laura Buxton, potresnu ispovijest žene čiji je lijek za Parkinsonovu bolest izazvao ovisnost o kockanju jer je natjerao njen mozak da traži nepostojeće obrasce u slot aparatima, te naučno otkriće da se osnovni biološki procesi unutar bakterije E. coli odvijaju u potpunom i bučnom haosu—ovaj materijal preispituje našu potrebu za pronalaženjem smisla.
Istražujemo neobičnu i zastrašujuću alergiju na crveno meso uzrokovanu ugrizom krpelja "Lone Star". Kroz ličnu priču producentice Amy Pearl, epizoda objašnjava kako ugriz krpelja prenosi molekulu šećera alfa-gal u ljudski organizam, aktivirajući odbrambeni sistem koji meso sisara odjednom prepoznaje kao prijetnju.
Ova epizoda istražuje paradoksalni pravni fenomen u američkom pravosuđu poznat kao "Alfordova nagodba" (Alford plea) kroz potresnu priču o Gregu Brownu Jr. Nakon što je proveo 20 godina u zatvoru pod optužbom za podmetanje požara u kojem su poginula tri vatrogasca, Brown biva pušten na slobodu nakon otkrića da je tužilaštvo tajno platilo ključne svjedoke. Suočen s prijetnjom novog suđenja i rizikom od doživotnog zatvora, on donosi tešku odluku da prihvati Alfordovu nagodbu — pravni mehanizam koji optuženom omogućava da formalno prizna krivicu kako bi izbjegao suđenje, dok istovremeno zadržava tvrdnju da je nevin. Producirao: Mervin Bratic Web: https://kwik.se
Divovski virusi, veći i genetski složeniji nego što bismo očekivali od „običnog“ virusa, zamagljuju granicu između živog i neživog. Epizoda istražuje zašto njihovo postojanje prisiljava biologe da ponovo razmisle o tome šta uopće nazivamo životom.
Tipkovnica nije samo neutralan alat: njen raspored, ograničenja i način unosa utiču na to kako pišemo, pretražujemo i oblikujemo rečenice. Priča prati trenutak kada tehnologija mijenja sam tok misli.
Brojevi mogu razotkriti obrasce koje pojedinačna priča skriva: prevaru, slučajnost, nejednakost ili neočekivanu povezanost među ljudima. Epizoda propituje kada matematika vodi prema istini, a kada samo daje privid sigurnosti.