F.E.S. Podcast

di Friedrich-Ebert-Stiftung

No-Profit Politica Natura

Stagione 2

Riječ na E - Epizoda 9 - Ivana Biočina

„Ja uvijek kažem da sam na putu održivosti. Svaki dan je izazov i učenje.“ kaže Ivana Biočina koja se zadnjih par godina posvetila održivosti u modi, te izgradila Institut održive mode sa sjedištem u Koprivnici. Za početak Ivana se usudila napraviti ono o čemu neki samo maštaju, svoj rodni veliki grad zamijeniti manjim, što je u skladu s održivim načinom života koji osobno zagovara. Ivana u svojoj radionici izrađuje serije održive odjeće uglavnom od postojećih i zaboravljenih materijala poput stoljetnog lana ili organskog pamuka. Ivana smatra da nam je „potrebna nova priča o konzumiranju. Trebamo napraviti veliki otklon od starog sistema proizvodnje. Zato je potrebno mnogo kreativnosti. Danas se pojam održivosti već počeo koristiti kao isprazan pojam, jer se na stari sustav samo stavlja neka „sjajna značka“ i to se naziva održivost, bez da se srž mijenja. Dakle, puno je posla“.

Riječ na E - Epizoda 8 - Julije Domac

„Mi se nalazimo u globalnoj krizi, ne samo energetskoj krizi...Ali svaka kriza je i prilika... Bit će zaista izazovno izaći iz krize. Ali teška vremena rađaju jake ljude i ti jaki ljudi trebaju i moraju donijeti promjenu, kaže Julije Domac, ravnatelj Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske i savjetnik Predsjednika za energiju i klimu u razgovoru o energetskoj tranziciji s Ninom Skočak, moderatoricom podcasta Riječ na E. Nadalje Domac iznosi kako u Hrvatskoj još uvijek nismo dovoljno svjesni našeg sjajnog potencijala prirodnih izvora energije. Budućnost naše zemlje Domac vidi u oslanjanju na vlastitu energiju, stoga je za Hrvatsku važno usredotočiti se na obnovljive izvore energije. Kako se u medijima zadnjih mjeseci moglo čitati postoje krugovi koji zagovaraju izgradnju novog bloka nuklearne elektrane Krško. Domac te špekulacije smatra rješenjima iz čarobnog štapića. „No, treba znati da novi blok Krškoga će koštati između 8 i 10 milijardi eura, te da će trebati između 10 i 20 godina da se on napravi. Prema tome to nije čarobni štapić i to nije dinamika koja nama treba” zaključuje Julije Domac. Vezano za pomoć građanima od strane vlasti, Domac smatra da univerzalna rješenja nisu dobra, nego treba voditi brigu o socijalno ugroženima i ranjivim skupinama građana, njih treba zaštititi od energetskog siromaštva raznim mjerama. „Ne možemo ulagati ogromna sredstva da rušimo cijenu energije svima jednako, time šaljemo krivu poruku. Time šaljemo poruku da energiju ne treba štedjeti, da opterećenje klime zbog izgaranja fosilnih goriva nije bitno, odnosno zanemarivo i tako ne stvaramo investicijsku klimu, niti svjetonazorsku, stoga se promjene neće dogoditi. Mi moramo čuvati ranjive građane ali moramo istovremeno čuvati industriju i gospodarstvo” zaključuje Domac. Vezano za primjere dobre prakse Domac navodi Njemačku u kojoj građanska energija iznosi 30%, dakle to je energija čiji su vlasnici građani i mali poduzetnici, dok je kod nas postotak građanske energije oko 1%. „Dakle mi tek počinjemo taj naš put da građani budu investitori“ kaže Domac. U tom kontekstu Domac podsjeća da je Hrvatska po broju sunčanih sati među najboljima u Europi, a po broju instaliranih elektrana su samo dvije zemlje u Europskoj uniji slabije od nas. Informativno, zanimljivo i važno je poslušati ovaj razgovor s Julijem Domcem.

Riječ na E - Epizoda 7 - Milena Radošević

Ljeto je. Tko može, utjehu će potržiti negdje uz more. I opet se tako napuniše i plaže i hoteli i privatni smještaji...ali...Koje bi mogle biti dugoročne posljedice kontinuiranog rasta broja gostiju u ljetnim mjesecima? Postoji li gornja granica iznad koje se sustav urušava? Moramo li je doseći kako bismo uvidjeli da trebamo nešto promjeniti? Moderatorica podcasta Riječ na E, Nina Skočak razgovarala je s Milenom Radošević, dugogodišnjom suradnicom programa Eco domus u Istri o tome kako bi mogao izgledati turizam zasnovan na načelu održivosti. Ključno u tom kontekstu kako kaže Milena je promjena paradigme od masovnosti i brzog profita prema kvaliteti usluga i zadovoljstvu ljudi. No ima tu još bitnih činjenica... zato poslušajte cijeli podcast o održivom turizmu u Hrvatskoj.

Riječ na E - Epizoda 6 - Luka Gudek

Mladi i ekološki aktivizam tema je razgovora koji je Nina Skočak, moderatorica podcasta Riječ na E vodila s Lukom Gudekom iz organizacije Green European Foundation. U ovom razgovoru doznati ćete što je Luku potaknulo na aktivizam oko zelenih tema, te na koji način ga je to oblikovalo i utjecalo na njegove životne odluke.

Riječ na E - Epizoda 5 - Ksenija Ostriž

Naši gradski bazeni višak energije iz vlastite solarne elektrane redovito predaju u mrežu„ ponosno kaže zamjenica gradonačelnika Koprivnice Ksenija Ostriž u razgovoru o održivosti njezinog grada. Među europskim gradovima Koprivnica po pitanju natječaja javne nabave prešišala švedski grad Malmö, što vjerojatno nije poznato široj javnosti. Ksenija Ostriž smatra da je participacija građana ključna za uspjeh. Tako su u Koprivnici, gradu od 30.000 stanovnika, nedavno proveli veliku ankete među građanima, na koju je odgovor dalo čak 1.000 osoba. Anketa je obuhvaćala sve teme važne za život građana u gradu. Neki odgovori građana su ipak gradske vlasti duboko zabrinule. „Bili smo iznenađeni nekim izrazima nezadovoljstva. No, to sve će sad proći kroz dodatni filter fokus grupa s ciljem da najbolje i najkvalitetnije prijedloge uvrstimo u strateške ciljeve razvoja našeg grada“, kaže Ksenija Ostriž kojoj je komunikacija s građanima ključ uspjeha. Važno je grad napraviti što boljim mjestom za život, obuhvatiti što više različitih segmenata, pa tako mame poduzetnice u Koprivnici imaju pravo na godinu dana besplatnog vrtića za svoju djecu. Mladim obiteljima se nude povoljne parcele za gradnju. Potiču se sve vrste kreativne industrije, koja ima visoke prihode uz minimalan utjecaj na okoliš. Za kraj, topla preporuka da odete u Koprivnicu i uvjerite se sami u njihove primjere za održiv način života u manjem gradu – a prije toga svakako poslušajte Podcast riječ na E.

Riječ na E - Epizoda 4 - Vladimir Dimić

Stiglo je proljeće, svježina se osjeća u zraku, stabla su zelena a cvrkut ptica oko nas. Nina Skočak, moderatorica podcasta Riječ na E, razgovarala je s čovjekom koji je posadio preko tisuću stabala. „Potaknut katastrofom u Černobilu 1986. odlučio sam se učiniti nešto za planetu Zemlju, te sam tako počeo saditi drveće u Zagrebu“ kaže Vladimir Dimić, čovjek o kojem je snimljen i dokumentarac „Čovjek i drvo“. On uvijek drveće sadi sam. Na početku, prvih desetak godina je to radio u potpunoj tajnosti. Preobučen u uniformu lokalnog komunalnog poduzeća sadio je drveće po gradu. „Prijatelji su mi za rođendan poklanjali sadnice“ hvali se Vladimir. Kaže da je i dva puta priveden od strane komunalnog redara, prijavili su ga susjedi zbog sadnje. Ipak srećom nije platio kaznu. „Smatram da drveće priča. Ja sa svojim drvećem pričam. Ono voli mene i ja njega volim.“ kaže Vladimir Dimić. Razgovor s ovim zanimljivom čovjekom poslušajte u našem podcastu Riječ na E.

Riječ na E - Epizoda 3 - Ivan Nemet

„Najvažnija je infrastruktura: staze, garaže za bicikle, širina staza kao i njihova povezanost, ali važne su i promotivne akcije“ kaže Ivan Nemet iz udruge Sindikat biciklista u razgovoru o biciklima i njihovoj ulozi kao prijevoznom sredstvu. Gradovi na sjeveru Hrvatske su svakako dobri primjeri gdje veći broj građana koristi bicikle, no posebno je zanimljivo da se glavni grad Slovenije, Ljubljana, našao u vrhu prijestolnica za vožnju biciklom. Jeste li znali da se 5% svih putovanja u Hrvatskoj odvija na biciklu? Jeli to puno ili malo u usporedbi s drugim zemljama? Kakva je biciklistička infrastruktura u Hrvatskoj i ima li napretka po ovom pitanju? Kako potaknuti građanke i građane da češće voze bicikl? Odgovore na ova pitanja poslušajte u podcastu Riječ na E s moderatoricom Ninom Skočak.

Riječ na E - Epizoda 2 - Vjeran Piršić

Hrvatska u mnogočemu nerijetko slovi kao zemlja neiskorištenog potencijala. Takvo što se može reći i za polje obnovljivih izvora energije. U razgovoru s ekološkim aktivistom i direktorom udruge EKO Kvarner Vjeranom Piršićem govorili smo o solarnim potencijalima Hrvatske te važnosti korištenja solarne energije. „Najlošija Hrvatska u kontekstu solarizacije, a to je Međimurje, najsjeverniji dio, bolja je od najbolje Njemačke a to je Bavarska“ kaže Vjeran Piršić, te je stoga izuzetno važno iskoristiti komercijalne i ekološke argumente za postavljanje što većeg broja fotonaponskih elektrana koje proizvode struju. Međutim izuzetno je važno naglasiti da vlasnici fotonaponskih elektrana trebaju biti građani i građanke Republike Hrvatske a ne velike kompanije, kao što je to slučaj s vjetroelektranama. Postavlja se pitanje zašto je hrvatska politika do sada po pitanju solarizacije bila tako troma? Zašto Hrvatska kaska za manje osunčanim zemljama i gradovima? Koji su potencijali i prednosti solarne energije? Što proces solarizacije donosi prosječnim građanima? Poslušajte novu seriju Podcasta Riječ na „E“ njemačke zaklade Friedrich Ebert i pronađite odgovore na ova i slična pitanja o solarizaciji Hrvatske te ključnoj ulozi građanki i građana u energetskoj tranziciji.

Riječ na E - Epizoda 1 - Marina Matijević

Poslušajte razgovor s Marinom Matijević, osnivačicom platforme „Ja bolji građanin“. Doznajte kako pravilno razvrstati otpad. Pitanje na koje brojni građani traže odgovor. No, još važnije, poslušajte kako možete smanjiti otpad koji proizvodite svaki dan. Odgovore na ova pitanja za vas je istražila Nina Skočak, moderatorica podcasta Zaklade Friedrich Ebert - Riječ na „E“.

Stagione 1

Riječ na F - Epizoda 32 - Iskustva žena u medijima sa Selmom Zulić-Šiljak

Kada su novinarke ušutkane trpi i javni interes. A bivamo ušutkane – i svaki put kad se odlučimo prijaviti seksualno uznemiravanje ili nasilje. Prvo ušutkane a onda iznova obezvrijeđene, najprije sistemom koji ne prepoznaje, a onda i šutnjom naših kolega. I koleginica. Može li nas se više ne ticati momenat koji kaže – svaka druga novinarka pretrpjela je seksualno uznemiravanje. U redakciji, na terenu ili od stranačkih vlastodržaca. Čudi li vas podatak da 80% njih to nije prijavilo – recimo da je kolega iz iste kuće, medijske, pijan u povratku sa terena, u automobilu „samo malo stišće jer se on boji vožnje“. Nisu prijavile jer znaju da nema sistema podrške i zaštite. I nema sankcija za nasilnike. Otvaramo se novoj priči – onoj proizašloj iz dokumentovanog momenta iskustva žena u medijima, istraživanja iza kojeg stoje novinarski sindikati, udruženja i medijske organizacije iz Srbije, Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. U istraživanju učestvovao je i Mediacentar Sarajevo – tu prepoznajemo našu sagovornicu Selmu Zulić Šiljak.

3 di 7