slobodnim stilom | Podcast in RSS.com

slobodnim stilom

slobodnim stilom

di slobodnim stilom

Libri Educazione Scienze sociali

Stagione 2

stilistika i Josip Radić (Valentino Bošković)

Valentino Bošković fiktivni je lik čiju glazbenu priču vješto pletu Branko Dragičević i Josip Radić. Da budemo valentinotovski jezično korektni, liriksote i muziku su izventali, odsvirli i otpivoli Branko i Josip. Valentinotov je četverostoljetni put započeo na Broču, odakle je roketon otišao na Mars, a dočekujemo ga 2046. na Vidovoj gori. Najveći i najbrži fanovi uspjeli su se dočepati karte za taj ivent uz dvostruki LP Vodič kroz galaksiju za redikule. Posljednji pak LP Velika praska figurira i kao album sa samoljepljivim sličicama.Zbog izgradnje priče oko bračkoga svemircota čitav koncept možemo smatrati jezičnom umjetninom, u kojoj jezik nije samo stilska dovitljivost i ne koristi isključivo za Valentinotovu govornu karakterizaciju. Slušajući Valentinota, nerazumljivost postaje drugotna u odnosu na emocionalni aspekt slušanja pjesma. Ili bi barem tako trebalo biti prema sociolingvistima koji popularnost takvog tipa glazbene jezične vratolomije objašnjavaju preko stalne mogućnosti promjena u idiomu kako bi ostali zanimljivi slušateljima, što se najčešće čini ubacivanjem engleskoga. Stoga je moguće da “Ala piš’ i sad za svemirske foje// diši ritki zrok i bit će ti boje!” pjevaju čakavci, štokavci i kajkavci.Može li glazba poput ove koju stvaraju Dragičević i Radić doprinijeti (nesvjesnom) učenju, a da ju ne promatramo (isključivo) kao subverzivnu pojavu na muzičkom nebu ili muzejsku obnovu relikta kako Pasolini shvaća dijalekt? Možda je logičan izbor da je Valentino Bošković progovorio regiolektom, da krene s Brača prema Marsu, da se vraća tek 2046. Tako izmješten i bezvremenski, svevremenski putnik može govoriti jedino jezikom nama neobičnim, stranim, gotovo jednako nerazumljivim kao engleski koji smo prvi put čuli gledajući crtiće na Cartoon Networku. Zašto je Valentinotova makaronika svemirski jezik svima onima koji nisu s Brača pa je stoga njezino usvajanje usporedivo s učenjem engleskoga jezika? Možda bi odgovor trebalo potražiti na kraju Pasolinijeve i Žanićeve rasprave. Dijalekt zasigurno nije više stvar poduke u školama, ali kao što smo imali prilike vidjeti nije ni toliko subverzivna i anarhična pojava, barem ne u našem jezičnom okruženju. Mogli bismo reći da je glazbeni brački valentinotovski dijalekt odozdo, onaj koji se uči neformalnim putem i koji time stvara zajednicu koja nastoji njime govoriti i pisati, upotrebljavati ga, a samim time i održavati mit o Valentinu Boškoviću. Do 2046. svi će zasigurno znati barem izgovoriti Ala jeb’ jarcota!

Književni složenac. More

Dok privodimo drugu sezonu kraju i s prvim danima lita bižimo prema moru, prije stvarnog mora, zaronit ćemo u ono literarno. Otkrivamo kako se stihovima i rečenicama stvara slika mora i koja se sve značenja u nju upisuju. More zapljuskuje obale naše književnosti od samih početaka, a mi vas vodimo u šetnju književnom rivom od mladog zavodnika Splita preko Dubrovnika do Vele Luke di s Oliverom ka i uvik gledamo more, tajnu koja diše, ali otkrivamo i druge tajne otoka. U kombinaciji teksta i jezika, sjećanja, uspomena i osjećaja plovimo između fikcije i fakcije. U ćakuli s morskim ljudima iz našeg književnog svijeta Oljom, Norom i Vladom skiciramo sliku mora: "Dok uplovljavamo u tiho modro padište rastvaraju se u nama hridi ploče i krikovi Gledamo more i obrise otoka u daljini. Utopimo li pogled u more rebro će izrezbariti tijelo bez jezika" A jezik će se, kao i Veronika, poigrati značenjima i u svojoj brzopletosti ih promijeniti.

Kontrasti: Radio vs. podcast

Jedan uskoro slavi 100. rođendan, a drugi tek 20. Koje su im sličnosti, a koje različitosti? Može li se prvi nazvati pretečom drugoga? Radio s jedne, a podcast s druge strane. Za kraj protekle sezone odlučile smo se osvrnuti na medij podcasta te smo provodeći anketu otkrile je li on danas slušaniji od radija. Kakvu im budućnost vi predviđate?

Leksikoni, spomenari i stilistika

Tradicija ispunjavanja leksikona i spomenara u Hrvatskoj seže barem u 19. stoljeće. Riječ je o posebnom semiotičkom sustavu koji ima svoju gramatiku i višeslojnu organizaciju, a uglavnom tematizira ljubav, prijateljstvo, školske dane ili prolaznost života. Leksikoni i spomenari tumače se iz folklorističke perspektive jer su oblik kolektivnog stvaralaštva djece i mladih. Važni su i razvojnim psiholozima, a u ovoj ćemo im epizodi pridružiti stilistiku. U novoj epizodi slušajte o razlici između leksikona i spomenara, akrostihu, razlikama između muških i ženskih upisa i načinima izbjegavanja imenovanja simpatije.

Književni složenac. Droga: porok i tabu

Tabu teme na poseban način privlače našu pažnju i baš kao i dobra knjiga izazivaju reakciju, propituju postojeća shvaćanja i perspektive. Iako dijelu književnih boema poroci nisu nimalo strani, o njima se u književnosti malo govori. No ipak, s obzirom na to da je književnost svijet slobode u kojemu se ponekad smiju kršiti pravila, ona pronalazi načine da uzdrma granice i u klupko priče uplete i jedan od najvećih tabua: drogu. Što nam književni tekst može reći o temi droge, različitim perspektivama na ovisnost, načinima na koje se ona uklapa u psihološke i emocionalne svjetove likova, društveni kontekst i kulturu, otkrivamo u novoj epizodi.

Kontrasti: stroj vs. čovjek

Jeste li čuli za podjelu hrvatske književnosti na konzervativnu i inovativnu? Ova dva suprotstavljena stajališta potkrijepljena su brojnim primjerima, a možda će vas iznenaditi koje autore odlikuje tzv. konzervativni, a koje inovativni stil pisanja. U novoj ćete epizodi čuti primjere književnih djela za koja niste ni znali da postoje, a koja je ponudio – ChatGPT. Nakon početne književne rasprave započinjemo usporedbu između stroja i čovjeka. Može li se smišljanje novih ideja i pisanje scenarija prepustiti stroju? Kako se razlikuju odgovori ChatGPT Matoša od onih u studentskoj zadaći? I hoće li tema sljedeće epizode zaista biti modni stilovi?Otkrijte tajne procesa stvaranja epizoda – ChatGPT vs. čovjek. Na našem podcastu zaronite u svijet umjetne inteligencije i otkrijte kako se razlikuje od ljudske kreativnosti. Pridružite nam se i budite svjedoci ove zanimljive rasprave!Pogodili ste, kraj opisa napisao je ChatGPT.

Stilistika i neželjena pošta. Od A do Ž.

Elektroničku poruku najčešće komercijalnoga sadržaja, nerijetko vezanu uz kakvu obmanu i primatelju poslanu bez prethodnog interesa pronaći ćete u pretincu „Neželjena pošta“. U taj će pretinac zaviriti semiotika, retorika i stilistika.Tko su neobični pošiljatelji i možemo li im vjerovati? Što nam o pošiljateljima poruke govore jezik i stil? Je li zaista riječ o odvjetniku dalekoga rođaka ili saudijskom princu?

stilistika i AI Antun Gustav Matoš

Igrajući se s alatom umjetne inteligencije Midjourney, jedan od najpoznatijih teoretičara novih medija i artificijelne umjetnosti Lev Manovich stvara sliku naslovljenu "Maljevičeva i Boschova slika, jesen 2022". Generirana slika sadrži Maljevičeve apstraktne oblike te mnoštvo poznatih Boschovih ljudskih i animalnih figura prilagođenih perspektivi slike i Manovich je prilično zadovoljan ishodom upisanih zahtjeva u Midjourney. Igra se nastavlja s novim zahtjevom - alat treba generirati sliku koja će prikazivati ocvale božure, a koje je naslikao Caspar David Friedrich. Manovich tada primjećuje da slika doista sadrži elemente Friedrichova stila kao što su kombiniranje hladnih boja i stvaranje dramatične atmosfere. Ipak tipovi linija, prikazivanje detalja i simetrična kompozicija nisu stilska obilježja Friedrichovih stvarnih slika - no nu ih na ai-božurima. Pokušavajući objasniti prednosti i mane, ali ponajprije mogućnosti, korištenja umjetne inteligencije u umjetnosti, Manovich se oslanja na dobro poznat odnos sadržaja i forme, odnosno u kontekstu rasprava o umjetnoj inteligencije češće upotrijebljene pojmove predmet i stil. Zaključuje tako teoretičar da se najuspješniji rezultati u alatima umjetne inteligencije mogu dobiti ako je predmet zahtjeva česta ili tipična pojava na slikama umjetnika u čijem stilu želimo dobiti generiranu sliku. AI može crpsti elemente umjetnikova stila i potom ih prišiti različitim predmetima ili sadržajima. Za neke je pak umjetnike sadržaj neodvojiv od stila pa AI ne može proizvesti zadovoljavajuću umjetninu. Dok smo na razini da nas pojava umjetne inteligencije još uvijek dobro zabavlja i otvara možda već davno zatvorena poglavlja kao što je odnos forme i sadržaja te proširuje shvaćanje stila, odlučili smo provjeriti kako bi AI-alat kao što je Chat GPT mogao simulirati razgovor s Antunom Gustavom Matošem te koliko bi odgovori bili u skladu s Matoševim jezikom i stilom. AI Matoš odgovarao je na pitanja o svojim suvremenicima, kritici, Zagrebu, gradonačelniku Milanu Amrušu, recikliranju, ratovima i najdražim birtijama. Kako je razgovor odmicao, a i stalno ga se podsjećalo da je on AGM, a ne AI, odgovori su postajali bolji i koncentriraniji. Započeli smo sa stilskim potpisom, a završili s rakijom u današnjoj epizodi, oprostit ćete na promjeni redoslijeda, ali ipak je posebna pojava u gostima. Artificijelnom je Matošu glas dao Igor Jurilj.

Književni složenac. Braća i sestre

Braco, buraz, brat, brajan, bratac, seka, sestrica, sister - riječi su koje različitim stilovima i jezicima označavaju odnos koji nas prati od malih nogu, a jedna je od najljepših uloga u paketu zvanom identitet.Otkrivamo koje sve značenjske nijanse u to upisuje književni tekst, igrajući se različitim (slobodnim) stilovima. Počevši od tekstova koji stoje u temeljima naše kulture, pa zakoračivši i u one suvremenije, promatramo kompleksnost i kreiranje slike braće i sestara. Nalazi li se ubojstvo u baš svakom njihovom sukobu ili je ljubav ta koja ga nadvlada?O složenosti ove teme saznat ćemo skupljajući kamenčić po kamenčić na puteljku književnog teksta.

Kontrasti: Pratitelj, prijatelj, utjecajnik

Što je prvo što napravite kada otvorite oči? Uđete li prvo na Wapp, Face, Instagram ili možda TikTok? Naživcirate li se kada vam pristižu tuđe rečenice razdvojene u deset poruka, ili ste možda vi jedna od takvih osoba? Naše godište čini svoje u privilegiranju određene društvene mreže, a generacijski jaz vidljiv je i u načinu komuniciranja - u pisanom razgovornom stilu, pa tako ni točka nije više samo ono što je nekad bila. Što je danas bitnije - imati prijatelje ili pratitelje - pokušale smo doznati u malom istraživačkom pothvatu. Rezultate saznajte u novoj epizodi!

1 di 6